Svjetska meteorološka organizacija je nedavno objavila da će globalne temperature vjerovatno prestići kritični prag zagrijavanja od 1,5 stepena Celzijusa u narednih pet godina.
Mali farmeri u zemljama sa ekonomijama u razvoju posebno su izloženi riziku i moraju ulagati u infrastrukturu i poljoprivredne prakse koje mogu izdržati pogoršanje klimatskih uticaja. Ali oni primaju manje od 2 posto globalnog finansiranja klimatskih promjena.
Root Capital je neprofitna organizacija koja radi direktno sa poljoprivrednim preduzećima u Africi i Latinskoj Americi na ulaganju u klimatske akcije za male farmere.
"Vidimo da su ove zajednice zaista na prvim linijama klimatskih promjena", rekla je Elizabeth Teague, direktorica Inicijative za otpornost na klimu Root Capitala, za Daily Yonder. "Za njih su klimatske promjene trenutni problem. To je problem s kojim se već godinama susreću, to uopće nije nešto u budućnosti. I zaista vide da se rizici poigravaju na različite načine."
Ona je rekla da zvaničnici kompanije Root Capital vide rizike zbog sve većeg broja toplotnih talasa, na primer, u Centralnoj Americi i suša bez presedana u Centralnoj Americi i Istočnoj Africi.
"A onda vidimo, u drugim slučajevima, previše kiše. Dakle, vidimo zaista jake pljuskove, požare na kopnu kao rezultat previše kiše u Peruu i Kolumbiji", rekao je Teague. "Tako da mislim da ćemo vidjeti da su klimatske promjene, naravno, globalni problem, ali se to stvarno dešava lokalno."
U SAD-u farmeri također doživljavaju utjecaj klimatskih promjena, rekao je Hal Hamilton, suosnivač i viši savjetnik u laboratoriji za održivu hranu.
Teško je staviti sve poljoprivrednike sa sjedištem u SAD u jednu kategoriju, rekao je, jer postoji mnogo različitih vrsta farmera. Ipak, oni vide promjene.
"Sve više i više, neizbježno je da temperature u prosjeku rastu i da je vrijeme općenito nestabilnije, a oluje su sve gore", rekao je. "A suše su sve gore, a poplavne godine sve gore. Tako da je malo zbunjujuće za poljoprivrednike, baš kao i za sve ostale."
Uzgajanje novih sorti usjeva je jedan od načina na koji farmeri rade na ublažavanju uticaja klimatskih promjena, rekao je on.
"Neke od većih prehrambenih kompanija sada imaju ciljeve ne samo za emisiju stakleničkih plinova, već i za broj hektara u regenerativnoj poljoprivredi, a poput PepsiCo-a sada ima cilj od 7 miliona hektara u regenerativnoj poljoprivredi širom svijeta, što je otprilike isto kao i njihov otisak pri kupovini sastojaka", rekao je Hamilton za Daily Yonder.
Teague je rekao da se farmeri okreću agrošumarstvu kako bi pomogli u ublažavanju izazova. To je u suštini poljoprivreda sa drvećem.
"Dakle, ako ste uzgajivač kafe ili kakao ili makadamije, to su već usjevi grmlja ili drveća, i oni se zaista dobro snalaze s drugim drvećem oko sebe", rekla je. "Dakle, drveće tvrdog drveta daje hlad. A ova praksa je posebno važna u sve toplijoj i sušoj klimi, jer snižava temperaturu na farmi i pomaže u zadržavanju vlage tokom suše. I opet, mnogi farmeri su to već radili, ovo je zapravo bila praksa autohtonih naroda u mnogim zajednicama u kojima radimo."
Teague je dodao da je 95 posto svjetskih farmi malog obima, ali primaju samo 2 posto klimatskog finansiranja.
"To je neverovatno nepravedno i takođe, naravno, kontraproduktivno, jer ove farme hrane svet. I trebaju nam da nastave da rade ovaj dobar posao", rekla je ona.
Teague je rekao da mogu postojati zablude da mali farmeri u područjima u razvoju ne razumiju klimatske promjene, što je netačno.
"To je toliko daleko od istine koju vidimo kada izađemo i razgovaramo s lokalnim preduzećima, razgovaramo sa poljoprivrednicima. Oni znaju o klimatskim promjenama, mogu vam reći kako se kiše mijenjaju. Kako je toplije nego što je bilo. Kako ima više erozije, više degradacije tla nego što je bilo", rekla je.
"I također vidimo da oni zaista imaju puno ideja kako da krenu naprijed. Vidimo da mala preduzeća u vrlo ruralnim, veoma udaljenim mjestima sa vrlo ograničenim resursima rade toliko da pokušaju da ulože u klimatske akcije. Oni grade rasadnike drveća za klimatske usjeve, podučavaju regenerativne poljoprivredne prakse, oni sada finansiraju ponovnu sadnju šuma za sve to."
