Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu je nedavno izjavila: Globalne zalihe đubriva će vjerovatno pasti jer se tenzije između Rusije i Ukrajine intenziviraju, povećavajući troškove proizvodnje žitarica i drugih usjeva i dovodeći do viših cijena hrane. Učesnici na tržištu očekuju da će potražnja za đubrivima za biljnu proizvodnju u razvijenim zemljama ostati visoka ove godine i mogla bi dovesti do nestašice u ekonomijama u nastajanju i razvoju.
Rusija, Ukrajina i Bjelorusija su veliki proizvođači đubriva. Rusija je, posebno, važan dobavljač azota, fosfora i kalijuma. Ukrajina ima mjesto u proizvodnji azotnih đubriva. Bjelorusija je svjetski proizvođač i izvoznik potaše.
Prirodni gas je glavna sirovina za proizvodnju azotnog đubriva, a Ukrajina, koja zavisi od Rusije u snabdevanju gasom, mogla bi da se suoči sa krizom. Ako se spor sa Rusijom pogorša, ukrajinska industrija đubriva mogla bi biti u problemu. Bjelorusija, treći najveći svjetski proizvođač potaše, gnojiva od tri sastojka, nakon Kanade i Rusije, pogođena je zapadnim sankcijama, ali malo je vjerovatno da će zalihe iz te zemlje uzrokovati veliku globalnu nestašicu. Rusija je najveći svetski izvoznik azotnog đubriva, drugi najveći svetski izvoznik potašnog đubriva i treći svetski izvoznik fosfatnog đubriva. Sjedinjene Države i Evropa mogle bi uvesti ekonomske sankcije Rusiji ako se sukob s Ukrajinom pogorša.
Međunarodna asocijacija industrije đubriva (IFA) očekuje da će globalna potrošnja đubriva pasti za 3.0 posto u 2022-2023 u odnosu na prethodnu godinu, zbog udvostručenja cijena đubriva prošle godine.
Stručnjak FAO-a Josef Schmidhuber kaže da se u drugom tromjesečju ove godine očekuju nestašice derivata dušika i fosfora i na sjevernoj i na južnoj hemisferi, a ako cijene đubriva ostanu na sadašnjem nivou, potražnja za đubrivom će pasti za 2022-2023.
